Nelikvidnost firmi, uzrokovana ponajviše nemogućnošću naplate dugovanja, predstavlja, uz nezaposlenost, ključni problem srpske privrede. Nema firme ili poverioca koji dug plaća na vreme. Preskupi bankarski krediti, visoke cene usluga, posebno energenata, visoki porezi i doprinosi na zarade, glavni su uzročnici nelikvidnosti. To može da se prevaziđe ukoliko država utiče na poslovne banke da obezbede jeftine kreditne linije. Ali ne kredite s kamatom od 20 i 30 odsto godišnje, kao što je to sada, već s kamatom najviše do 10 odsto. Država treba da smanji i poreze na zarade sa 62 odsto na 40-50 odsto, koliko oni iznose u svim zemljama u okruženju. Neophodno je da preispita i visinu akciza na energente, jer smo najskuplji u Evropi, iako je cena nafte na svetskoj berzi ista za sve. A ukoliko bi se smanjile te dažbine, bila bi veća potrošnja i bolje bi se punio budžet. Većina privrednika nada se da će država ispuniti davno najavljenu radikalnu reformu poreskog sistema i javnog sektora, ali i da će se ozbiljnije suočiti s naraslom korupcijom i crnim tržištem.
Nelikvidnost firmi, uzrokovana ponajviše nemogućnošću naplate dugovanja, predstavlja, uz nezaposlenost, ključni problem srpske privrede.
Prema tvrdnji Slađana Disića, generalnog direktora vranjskog „Simpa“, nema firme ili poverioca koji dug plaća na vreme.
- Preskupi bankarski krediti, visoke cene usluga, posebno energenata, visoki porezi i doprinosi na zarade, glavni su uzročnici nelikvidnosti - smatra Disić.
- To može da se prevaziđe ukoliko država utiče na poslovne banke da obezbede jeftine kreditne linije. Ali ne kredite s kamatom od 20 i 30 odsto godišnje, kao što je to sada, već s kamatom najviše do 10 odsto.
Disić dodaje da država treba da smanji i poreze na zarade sa 62 odsto na 40-50 odsto, koliko oni iznose u svim zemljama u okruženju. Neophodno je da preispita i visinu akciza na energente, jer smo najskuplji u Evropi, iako je cena nafte na svetskoj berzi ista za sve. A ukoliko bi se smanjile te dažbine, bila bi veća potrošnja i bolje bi se punio budžet.
Većina privrednika nada se da će država ispuniti davno najavljenu radikalnu reformu poreskog sistema i javnog sektora, ali i da će se ozbiljnije suočiti s naraslom korupcijom i crnim tržištem.
- Pored toga, mora da se izgradi partnerstvo sa privrednicima, jer mala i srednja preduzeća čine 99 odsto privrede zemalja EU - kaže Milan Knežević, vlasnik tekstilne konfekcije „Modus“.
- Samo ona mogu povući domaću privredu iz agonije u kojoj se nalazi godinama.
Bojan Radun, izvršni direktor kompanije „Nektar“, kaže da su subvencionisani dinarski krediti za izvoznike u protekle dve godine bili pun pogodak i jedan od razloga zašto imamo rast izvoza na nivou cele privrede.
- Očekujemo da država koliko je moguće ublaži nelikvidnost - kaže Radun.
- Pre svega treba da zaštiti poverioce u razmeni dobara i spreči određene aktere da zatvaraju firme, ostavljajući dugove prema dobavljačima, a zatim da otvaraju firme na imena bliže rodbine, prijatelja. Očekujemo da se na neki način uredi poštovanje rokova plaćanja između svih učesnika na tržištu.